Hoće li država davat ove njive ili da nosim zlato na Tajland?

Day 1,197, 14:44 Published in Serbia United Kingdom by Jack Jockson

Ljudi, meni se čini da je ova tehnologija mnogo napredovala. Nekad davno, beše pre jedno godinu dana, proizvedem tako 12 jedinica žita, drug pekar zamesi hleb, i tako se živelo, skromno. Danas? Danas vozim 12 kombajna, proizvedem 15 tona žita, drug pekar zamesi 100 kila hleba, i čovek bi rekao raj na zemlji. E pa raj na zemlji malo sutra. Nije dovoljno, 15 tona žita po stanovniku nije dovoljno. I naravno šta sad. Treba mi trinaesta njiva. Džabe sva tehnologija kad je narod nezasitljiv.


KAKO DO TRINAESTE NJIVE?

U nastavku ovog pisanja pozabavićemo se pitanjem kako do nove njive? Industrijske površine su kao što pretpostavljate ključ do napretka jedne zemlje. No da li se naša zemlja dovoljno posvetila tom pitanju? Radi li vlast nešto na tome da pogura malo naš bruto nacionalni proizvod?



Do nove njive stiže se lako, sve što treba je skupiti 1000 dinara i parcela je tvoja. Ograničenja po broju parcela nema, što je jedan od dokaza da je zemlja ravna, no nas ovde zanima trošak jedne parcele kao takav i kao svakog privrednika zanima nas kako proći najeftinije.



1000 dinara u bilo kojoj lokalnoj valuti je cena zemljišta. U eSrbiji to je nekih 12 zlatnika protiv vrednosti. U nekim drugim zemljama, gde je lokalna valuta jeftinija, iznos je manji, na Tajlandu pre neki dan iznos je 7 zlatnika.



Donja granica? Donja granica je teoretska najmanja cena zemjišta i jednaka je ceni proizvodnje valute, to je ceni štampare. Iznos je 5 zlatnika i to je teoretski najniža cena po kojoj možemo kupiti novo zemljište.

...

Buduči da je nabavka novog zemljišta povezana sa dva problema, koji ovde nastaju, u jednom slučaju to je iznošenje zlata u inostranstvo u najgorem slučaju u pogrešne ruke, a drugi problem iznošenje domačeg dinara iz opticaja (u najgorem i nekontroliranom slučaju posledično oskudica dinara i pritisak na standard stanovnštva), želeo bi uputiti apel vladi republike eSrbije da se pozabavi pitanjem novih zemljišta na jedan globalistički i sistematski način.