Julski ultimatum!

Day 6,090, 05:37 Published in Serbia Serbia by Dragisa Lapcevic

Na današnji dan 23. jula 1914. godine Austrougarska je uputila ultimatum vladi Kraljevine Srbije, zahtevajući odgovor u roku od 48 časova, okrivivši je za atentat u kojem je 28. juna 1914. u Sarajevu ubijen austrijski prestolonaslednik Franc Ferdinand.

Odredbe julskog ultimatuma bile su:

1. Da spreči izdavanje publikacija koja podstiču mržnju i neprijateljstvo prema Austrougarskoj.
2. Da momentalno raspusti organizaciju “Narodna odbrana” i da isto postupi i sa drugim organizacijama koje učestvuju u propagandi protiv Austrougarske.
3. Da iz javnog obrazovanja ukloni sve što bi moglo da služi ili služi za podsticanje propagande protiv Austrougarske.
4. Da iz vojske i administracije uopšte ukloni sve oficire koji su krivi za propagandu protiv Austrougarske, a imena tih oficira dostavila bi vlast Austrougarske.
5. Da prihvati učešće austrougarskih organa vlasti u suzbijanju subverzivnih delatnosti protiv Austrougarske na teritoriji Srbije.
6. Da preduzme sudski postupak protiv saučesnika Sarajevskog atentata koji su na srpskoj teritoriji, uz pomoć i uputstva austrougarskih organa.
7. Da momentalno uhapsi Vojislava Tankosića i Milana Ciganovića (osobe koje su upletene u atentat po istrazi koju je preliminarno sprovela Austrougarska).
8. Da spreči “pomaganje nedozvoljene trgovine oružjem i municijom preko granice” i da “otpusti i strogo kazni” one pogranične organe koji su pomogli trojici atentatora da pređu granicu.
9. Da uputi Austrougarskoj objašnjenja povodom izjava visokih srpskih zvaničnika u Srbiji i inostranstvu koji su izrazili neprijateljstvo prema Austrougarskoj.
10. Da bez odlaganja obavesti Austrougarsku o ispunjavanju ovih obaveza.”

Od deset zahteva, Srbija je prihvatila sve osim jednog, tačke 5. koja bi značila dolazak austrougarskih istražnih sudija i policajaca u Srbiju da vode istragu na njenoj teritoriji.

Tekst ultimatuma nije odmah otkriven evropskim silama. Za njega nije znala ni Italija koja je bila saveznik Austrougarske i centralnih sila. Kada je konačno i svet video ovaj dokument, oružje je već uveliko zveckalo na Balkanu.

Britanski državni sekretar za spoljne poslove ser Edvard Grej je, čitajući ultimatum, rekao austrougarskom ambasadoru da je to:
„Najužasniji dokument koji je jedna država ikada uručila nekoj drugoj državi“.

Srpska depeša poslata je 25. jula.
Austrougarski odgovor usledio je 28. jula. U običnom telegramu stigla je vest da ova carevina Kraljevini Srbiji objavljuje rat.

Ovaj sukob prerastao je u Prvi svetski rat, najveći i najkrvaviji okršaj koji je svet do tada video. Srbiju je, osim razaranja i haosa koji je doneo, rat koštao trećine stanovništva ili oko 1.247.000 vojnika i civila. Bila je to najveća cena Sarajevskog atentata.